Benkovac je grad u sjevernoj Dalmaciji, smješten oko 30km istočno od Zadra, a 15km sjeveroistočno od Biograda.
Razvio se na prelazu iz plodnog područja (Ravni kotari) u krševito područje (Bukovice).
Razvoj Benkovca odredio je njegov povoljan prometni položaj na mjestu gdje se križaju ceste koje vode iz Zadra prema Kninu te iz Like prema moru. Taj položaj je još više naglašen u XX.st. izgradnjom željezničke pruge Zadar-Knin, te posebno autoceste Zagreb-Split; čvor Benkovac na autocesti se nalazi oko 3km jugozapadno od samog grada. Benkovac broji 2522 stanovnika.
Poznato je da je benkovački prostor bio vrlo naseljen i razvijen u doba srednjovjekovne hrvatske države. Mnoštvo je starohrvatskih spomenika i crkava pronađeno na ovom području.
No, i davno prije dolaska Hrvata drevni su narodi gradili ovdje svoja naselja i podizali spomenike.
Najuočljiviji kulturno-povijesni spomenik je kaštel Benković – utvrda nazvana po hrvatskim velikašima koji su je izgradili u XV.st. Izgradnjom ove utvrde na brežuljku koji dominira okolnim područjem počinje i povijest samog grada Benkovca. Benkovački kaštel, u kojem je danas smješten muzej, bio je nekad stara hrvatska utvrda, a u svoj su ga dvorac pretvorili begovi Benkovići nakon dolaska Turaka u XVI.st.
Time su mu i odredili ime.
Poslije pada Mletačke republike u XVIII.st., benkovački kraj je u sastavu Austro-ugarske.
Poslije I. svjetskog rata stvorena je kraljevina SHS (Srba, Hrvata i Slovenaca), te kraljevina Jugoslavije (Karađorđevića). Velikosrpska hegemonija je i u ovom kraju prisutna, a napetosti između Srba i Hrvata su sve izrazitije. Seosko srpsko stanovništvo naseljava gradove Obrovac i Benkovac.
Poslije II. Svjetskog rata ovi gradovi postaju središte rastučeg nacionalizma i otpora težnji hrvatskoj neovisnosti. Ta tragična povijest XX.st. završava velikosrpskom agresijom i Domovinskim ratom od 1991. do 1995.g. u kojem je stradalo mnogo ljudi i materijalnih dobara., među kojima i neki vrlo značajni spomenici kulture.
Danas, na žalost, je to grad koji je propatio ratna razaranja i ekonomske probleme. Po njegovom današnjem izgledu teško je zamisliti da je nekada ovaj grad bio jedan od vodećih u regiji. O tome svjedoče brojni kulturni i povijesni ostaci u samom gradu i njegovoj okolici.
U Asseriji, kraj sela Podgrađe, 6km istočno od Benkovca, nalaze se ostaci naseobine duge oko 1km.
Asseria je osnovana davno prije dolaska Rimljana na ove prostore. To je bilo moćno središte ilirskog plemena Liburni, čiji se teritorij protezao miljama uzduž istočne jadranske obale. Kada su kasnije Rimljani okupirali ovo područje Asserija je prerasla u municipij. Grad je bio naseljen od brončanog doba do kasnog rimskog carstva. Procvat Asserie je bio u I i II.st.
Najstariji ostaci datiraju od V.st.pr.K., i pokazuju nam grad sa zidinama od 7m visine i 3,20m debljine, sagrađeni da bi obranili bogati kulturni život na obali od barbarskih invazija iz unutrašnjosti.
Baš kao i rimski gradovi Asseria je imala glavni trg, riješenu opskrbu vodom, javna kupališta i nekropolu gdje su pronađeni cilindrični nadgrobni spomenici tzv. “cipusi”. Najvažnija rimska ostavština jesu trijumfalna vrata, jedna od sedam ulaza u grad, sagrađena 113g. u čast rimskom caru Trajanu.
Godišnja arheološka iskapanja otkrivaju sve više novih artefakata; keramiku iz grčkog perioda, te iz vremena Liburna prije njih… Zlatno doba Asserije završeno je provalom avarskih i slavenskih plemena koji su zauzeli veliki dio Europe te srušili i rimsko carstvo. Zadnje spominjanje Asserie datira iz XI.st.
Crkva sv. Martina pokraj Benkovca sve je iznenadila prije nekoliko godina kada je u njenom starom skladištu nađeno 2000 srebrnjaka iz riznice kralja Kolomana, kojom je financirao svoj pohod na hrvatsku krunu. (Njegov pohod je bio uspješan – nagodbom je okrunjen kraljem Hrvatske 1102.g. u Biogradu – prvi puta u povijesti tada su se ujedinila kraljevstva Hrvatske i Mađarske).
U neposrednoj blizini Benkovca se mogu vidjeti i ostaci srednjovjekovne utvrde u selu Perušić, te prekrasna utvrda iz XV.st. skrivena u idiličnoj šumi na Kličevici.
Važno povijesno mjesto pored Benkovca je selo Šopot, gdje se nalazio jedan od posjeda kneza Branimira – povijesno najvažniji hrvatski vladar. Tamo je nađen fragment iz predromaničke bazilike iz IX.st. sa natpisom koji potvrđuje njegovu vlast i postojanje hrvatske države (dux Croatorum).
Kaštel u Benkovcu je imao stratešku ulogu obrane i čuvanja područja zvanog Luka i njegovu glavnu prometnicu zvanu Velika cesta (Via Magna), koja je prolazila prema Ostrovici – važnoj utvrdi koja je pripadala plemićkoj obitelji Šubić – važna obitelj u hrvatskoj povijesti.
Na cijelom području od Benkovca do Knina mogu se naći razrušeni ostaci srednjovjekovnih utvrda koje svjedoče o važnosti tog kraja kroz povijest.