Arhipelag se prostire na 300km2 sa čak 148 otoka i otočića ukupne površine 62km2.
Zbog izuzetnih prirodnih ljepota, velike otočne razvedenosti, očuvane prirode i bogatog morskog ekosustava, veći dio kornatskog otočja proglašen je nacionalnim parkom 1980.g.
Nacionalni park Kornati zauzima površinu od oko 220km2, a u okviru parka nalazi se 89 otoka i otočića čija obalna crta iznosi 185km. Kornatsko otočje dobilo je ime po najvećem otoku Kornat.
Otočje je bilo naseljeno još u prapovijesti, o čemu svjedoće brojni arheološki nalazi. Tu su ostaci ilirskih graðevina, predmeti iz željeznog doba, ostaci zgrade i zidina iz vremena Rimljana, mletačke utvrde iz kasnog srednjeg vijeka, a u vrijeme Bizanta, od IV. do X.st. na otoku Kornatu podignuta je i starokršćanska crkva, podno brda Tarac.
Od XVII.st. stanovnici Murtera nastanjuju pojedine otoke , dovode stada ovaca, obraðuju polja i love ribu. Danas kornatsko otočje nema stalnih stanovnika, premda neki godišnje borave i po nekoliko mjeseci. Na Kornatima nema struje niti izvora vode, a otoci su uglavnom goli. Murterani danas na Kornatima obraðuju škrta polja gdje uspijevaju maslina, smokva i vinova loza. Na otocima drže ovce, a nisu rijetke ni košnice pčela.
Jadransko more pripada skupini najplavijih mora na svijetu. Meðutim, modra boja mora kornatskog otočja gotovo je nestvarna.
Nacionalni park nezaobilazno je odredište nautičara, koji utočište mogu naći u ribarskim kučicama, te u sigurnim marinama na otocima Žutu i Piškeri. Svim drugim gostima, turističke agencije nude organizirane izlete, krstarenja…A restoran na otoku Žaknu, pravo je mjesto za gurmane, ljubitelje ribljih specijaliteta.