Nin je gradić smješten oko 15km sjeverozapadno od Zadra, a oko 45km od Biograda.
Nin broji 1256 stanovnika. Centar drevnoga grada je otočić, promjera 500m, povezan s kopnom s dvama mostovima. Pogodan položaj i plodno područje uokolo samog naselja omogučilo mu je da još u davnoj prošlosti postane urbano, kulturno i političko središte.
Naselje na današnjem otočiću razvilo se prije oko 3000g, a utemeljilo ga je pleme Liburna, a naselje van otočića, blizu dan. Solane datira od oko 5000g.pr.K.. Ime grada Nin se razvilo od liburnskog naziva Aenona. Prvi spomen ovog naselja javlja se u grčkih pisaca već o IV.st.pr.K. Čitav povijesni razvoj Liburna od IX. do I.st.pr.K. u Ninu se može potpunije i bolje pratiti nego u bilo kojem drugom liburnskom naselju, jer je upravo tu pronađen najveći broj liburnskih grobova i najviše ostataka kulture po kojima se može pratiti cijeli razvitak liburnske kulture. Na temelju pronađenih nalaza može se tvrditi da su stanovnici grada u rimskom vremenu živjeli bogato. Najznačajniji kompleks iz rimskog vremena je forum s kapitolijem. Tu se nalazio monumentalni hram, koji je po veličini bio jedan od najvećih na našim prostorima; Nin je tada imao i vodovod, a pretpostavlja se i terme; pronađen je i veliki broj primjeraka umjetnosti, umjetnog obrta…
Među najznačajnije spadaju monumentalni kipovi rimskih imperatora koji su stajali u nišama na forumu. Tijekom kasne antike Nin postaje jedno od najznačajnijih ranokrščanskih središta na Jadranu.
Dolaskom Hrvata na područje u VII. i VIII.st. ovaj grad postaje njihovo prvo kulturno, administrativno i vjersko središte. Veliku ulogu u pokrštavanju Hrvata imali su Franci (Karolinzi). S njima su došli svi današnji sveci-zaštitnici: Sv.Anselm, Sv. Amboz i Sv. Marcela. O pokrštavanju Hrvata također govori Višeslavova krstionica (oko 800.g.) pronađena u kompleksu crkve Sv.Anselma – to je jedan od najznačajnijih spomenika naše nacionalne prošlosti. U Ninu, tijekom ranog srednjeg vijeka osnovana je i druga po starosti benediktinska opatija u Hrvatskoj – Sv. Ambroz. Nin je sjedište i prvog hrvatskog biskupa čija se jurisdikcija protezala na cijelo područje ranosrednjovjekovne hrvatske države.
Da ne bi pao u ruke Turcima i poslužio kao utvrda za osvajanje Zadra Mlečani su 1646.g. popalili i porušili Nin, a njegovo stanovništvo raselili. Obnova grada nakon toga, potkraj XVII.st., nije Ninu povratilo njegovo prijašnje značenje.
-Crkva Sv. Nikole se nalazi na brežuljku u krunidbenom polju „Prahuljama“ kod Nina, a predstavlja najromantičniji spomenik ninske povijesti. Prema narodnoj predaji, krunilo se u Ninu sedam kraljeva pa bi prigodom krunidbe okrunjeni vladar u sjajnoj pratnji dojahao do Sv. Nikole, gdje bi se narodu predstavio i u znak svoje kraljevske vlasti, mačem bi sa tog humka zasjekao na sve četiri strane svijeta. Crkva je jedini sačuvani primjerak romaničke arhitekture, centralnog tlocrta i križno-rebrasta svoda s kraja XI. do početka XII.st.
-Crkva Sv. Križa spada među najvrednije sačuvane spomenike starohrvatskog crkvenog graditeljstva jedinstvenog arhitektonskog stila iz IX.st. Zvana je i „najmanja katedrala na svijetu“. U okolišu crkve otkriveno je 170 ranosrednjovjekovnih grobova s relativno malobrojnim grobnim prilozima koji se mogu datirati od VIII. do XV.st.
Jedan od najznačajnijih biskupa u Ninu, od blizu šezdeset poznatih, svakako je bio Grgur Ninski, kancelar hrvatskog kraljevskog dvora. U X. st. Bio je glavni zagovornik staroslavenskog jezika i narodnog pisma glagoljice i glagoljaških bogoslužja.
Brončani kip slavnog biskupa Grgura ponosno Vas čeka u srcu starog grada Nina.