12►

Sa svojih jedanaest naselja i više od 3.000 stalnih stanovnika, otok Pašman jedan je od najatraktivnijih otoka za odličan odmor i kvalitetan život. Razvojem otoka, krajem prošlog stoljeća otvorile su se mogućnosti razvoja turizma, pa je danas turizam uz ribarstvo najvažnija gospodarska grana.
To je otok prekrasnih maslinika, starih tradicionalnih kamenih kuća, i pješćanih plaža.
Povezan je mostom s otokom Ugljanom i trajektnom linijom s Biogradom. Pašman je 12. otok po veličini.
Površina otoka iznosi 60,11 km2. Na JZ strani obale su uglavnom strme, dok su na SI pitomije.
Zanimljiva je pojava pješćva, koji na podruèju naselja Tkon stvaraju atraktivan pejzaž.
U Pašmanskom kanalu se nalazi niz manjih otoèiæa: Garmenjak, Školjiæ, Komornik, Muntan, Veli Dužac, Èavatul, Vela Bisaga, Mala Bisaga, Galešnjak, Rièul, Babac, Planac i Sv. Katarina.
Sa JZ strane okružen je akvatorijem Srednjeg kanala koji ga dijeli od Kornatskog arhipelaga i Dugog otoka, a u kojem se takoðer niže veèi broj manjih otoèiæa: Gnaliæ, Žižanj, Ošljak, Kamenèiæ, Vela Kotula, Mala Kotula, Runjava Kotula, Gangaro, Košara, Maslinjak i Hrid Galiolica duboko u Srednjem kanalu. Najviši vrh otoka je V.Bokolj, 272 m. Odièna trajektna povezanost koja traje manje od 15 minuta vožnje iz Biograda do Tkona i u ljetnoj sezoni s stalnim polascima, ovaj otok èini lako dostupnim i upravo tu se krije razlog stalnog rasta broja posjetitelja i novih stanovnika otoka. Najvažnije i najrazvijenije mjesto na otoku je mjesto Tkon. Zahvaljujuæi trajektnom pristaništu i velikom protoku ljudi i vozila, Tkon se daleko brže razvija od ostalih naselja.
Mjesto Tkon je zbijenog tipa. Formirano u prošlosti na brežuljku, danas je pruženo do mora. Prvi put se spominje u djelu “Upravljanje carstvom” bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta u X.st. pod nazivom Katav.
U jednom dokumentu iz 1363. spominje se naziv “Cun” – Kun, kako i danas tamošnje stanovništvo naziva to mjesto. Današnji naziv Tkon, službeno se upotrebljava od 1840. godine.
Ako boravite u Tkonu, onda ste pješice dosta brzo na brdu Æokovac, gdje imate priliku posjetiti jedini muški benediktinski samostan u Hrvatskoj, Sv. Kuzme i Damjana. Obavezno morate posjetiti i malu crkvicu Gospe sedam žalosti, na brdu Kalvarija. Na nekih 2 kilometra južno od centra Tkon, nalazi se utvrda “Pustograd” koja je tu prisutna od VI.st. Od centra Tkon do druge strane otoka ima oko 4,5 km. Nekoliko je plaža u Tkonu i sve su pješèane, a najbolja je u nudistièkom kampu.
Kraj se prostire uzduž dvije prekrasne pješèane plaže, okružen maslinicima i vinogradima. U mjestu se istièe gotièki franjevaèki samostan sv. Dujma iz XIV. st. Ispred turskog osvajanja, franjevci bježe iz Bosne i zajedno s njima dolaze i njihovi župljani koji naseljavaju uz samostan. Kako nisu bili ribari, veæ prije svega poljoprivrednici, franjevci uèe puk uzgoju dudova svilca. U Kraju se nalazi popularna plaža Tratica koja je posebno draga djeci i starijim osobama.

Pašman je mjesto smješteno preko puta otoèiæa Babca u Pašmanskom kanalu. S obale se pruža nezaboravan pogled na brojne,uglavnom nenastanjene otoèiæe. Današnji Pašman proširio se i na susjednu uvalu Luèina, gdje se i nalazi mjesna plaža. Sako naselje ima neku posebnost, a Pašman je ima u liku i djelu g. Branislava Maðeriæa. Samozatajni umjetnik, vrsni fotograf rado æe vas svojom brodicom odvesti na otok Babac, gdje je postavljena stalna izložba umjetnina izrezbarenih u drvu masline. Najbrže strujanje mora u kanalu dogaða se izmeðu Pašmana i otoèiæa Babac. Upravo taj prirodni fenomen pogoduje razvoju èuvene školjke «Kunjke» (lat. Noah Arca) i omiljeno je mjesto za lov panulom.
Banj je kao i veæina naselja na otoku nekada bilo formirano u unutrašnjosti otoka u podnožju vrha Bokolj (170m) na èijem je vrhu crkva Gospe od Loreta, a danas je centar uz more, oko crkve Sv. Kuzme i Damjana koja se spominje u XIV. i XV. stoljeæu, a koja je u prošlosti pripadala benediktinskoj opatiji na Æokovcu. U Banju je otkriveno dosta nalaza iz rimskog doba, koje nam zorno svjedoèe o prošlosti naselja. Prvi spomen Banja datira iz 1265. godine u obliku BAGNI (od latinske rijeèi BALNEAE što znaèi kupelj (terme, obilje vode) što je logièno s obzirom da cijelo naselje obiluje prirodnom izvorskom vodom i to na svega par metara dubine. Dok ste u Banju, obavezno morate napraviti uspon na vrh Bokolj (170m). Sa vrha se pruža odlièan pogled na kornatsko otoèje i Pašmanski kanal.
Barotul je malo i tiho naselje smješteno u uvali Taline. Ono je jedno od najmirnijih naselja na otoku Pašmanu. Netaknuta priroda, pješèana plaža te gostoljubivi domaæini koji se bave povrtlarstvom i ribarstvom, pobrinut æe se da zaboravite svakodnevicu. Barotul je najpoznatiji meðu nautièarima. Ove godine održana je 10 regata Barotul Cup, koja je svojom kvalitetom u vrhu nautièkog sporta i turizma u nas. Na 10 minuta hoda od luèice prema SI dolazi se do lijepe borove šume i stjenovite plaže. Ovo mjesto je oduvijek divlja plaža nudista. Na najbližoj toèci, otoèiæ Garmenjak udaljen je od Barotula najviše 70 m. Poseban je doživljaj otplivati do Garmenjaka i tamo uživati u debeloj hladovini pinija. Na vrhu Garmenjaka opazit æe te ostatke nekadašnje gradine iz željeznog doba.
Mrljane, su najpoznatije po tri osnove; mjesto odliènih pomoraca i gotovo najbrojnijih privatnih brodara na cijelom Jadranu, mjesto s najveæom plažom na otoku i najbrojnijim turistièkim kapacitetima. Na samoj plaži nalazi se tzv. “Vrulja”-mjesto gdje iz pijeska izlazi voda u more. Nekada su vrijedne mještanke koristile ovaj prirodni fenomen za pranje rublja, a kao spomen na ta vremena, na Vrulji se još uvijek nalazi originalni kamen s utorom za sapun, na kojem se roba prala. Jedna od prvih znamena kršæanstva na otoku je crkvica Sv. Mihovila iz 1018.godine. Osim po brodarstvu stanovnici su poznati i po velikom broju zasaðenih maslina. Posljednjih godina sve se više razvija maslinarstvo i proizvodnja extra djevièanskog maslinovog ulja.

Naselje Ugriniæ se razvilo oko stare luèice obitelji Ugriniæ u podnožju brda Æokovac èija se kuæa tzv. Ugriniæa Dvori iz XVI. st nalazi u središtu otoka na JZ strani, oko 1200 m od mora i sadašnjeg naselja. Sve kuæe su tipiène dalmatinske gradnje. Kameni zidovi na mjestima debljine i do jednog metra i mali razmaci meðu kuæama omoguæavali su bolju izolaciju i nadasve bolju zaštitu od upada raznih osvajaèa tijekom stoljeæa. Stanovništvo se i tu kao i u ostalim naseljima na otoku pretežito bavilo poljoprivredom i u manjoj mjeri ribarstvom.
Osim ovih spomenutih mjesta, na otoku se nalaze i naselja Mali Pašman, Neviðane, Dobropoljana, Ždrelac i vikend naselje Gladuša.
Otok Pašman obiluje vrijednim kulturnim spomenicima i bogatom poviješæu. Geografski položaj odnosno intezivni pomorski promet Pašmanskim kanalom uvijek je na ovo podruèje donosio nove kulture, tradicije i obièaje.
Od najvažnijih spomenika izdvaja se benediktinski samostan na brdu Æokovac i franjevaèki samostan u mjestu Kraj.
Od bizanstskih vremena saèuvana je utvrda Pustograd na krajnjem južnom dijelu otoka ispod koje se nalazila najbolja prirodna luka i u prošlosti vrlo prometna luka. Od važnijih srednjovjekovnih spomenika su Ugriniæa dvori koji datiraju iz XVI. st.
Spomenik “nulte” kategorije, Benediktinski samostan na brdu Æokovac ponad mjesta Tkon, predstavlja najvrijedniji kulturni spomenik na otoku Pašmanu kao i Hrvatske.
Benedikt je roðen oko 480. godine u Umbrijskom mjestu Norcia. Roditelji su ga poslali u Rim da nastavi školovanje, ali on je brzo napustio ozraèje velegradskih poroka i nastanio se u spilji obližnjeg Subiaca. Najprije je živio sam, a kasnije su mu se počeli pridruživati sve brojniji uèenici. Za njih podiže dvanaest manjih samostana s vlastitim opatima, a sam se preselio na brdo Montecassino. Ondje je osnovao veæu zajednicu koju je sam vodio sve do svoje smrti, oko 547 godine. Djelo po kojem je postao poznat je “Monaško pravilo”. U Pravilu najprije donosi temeljna naèela kršæanskog života za monahe cenobite – zajednièki život, poslušnost, šutljivost, poniznost te osobito molitva. Dok je u naèelima jasan i nepopustljiv, u provoðenju tih naèela je strpljiv i obziran prema ljudskim slabostima. Benediktovo je geslo: “neka se u svemu slavi Bog” (1 Pt 4, 11). Monah, dakle slavi boga cijelim svojim životom. Slavi ga molitvom, slavi ga i radom. Nastalo je tako i drugo geslo: “moli i radi”. Ovo drugo, još poznatije geslo, podsjeæa na jednu od glavnih oznaka benediktinskog monaštva – duhovni sklad. Sve ima svoje vrijeme: vrijeme molitve i vrijeme rada, vrijeme pokore i vrijeme radosti, vrijeme šutnje i vrijeme govora …

Benediktinci u Hrvatskoj uglavnom su dijelili sudbinu svoga naroda: prvi samostani nastaju za nastajanja hrvatske države, doživljavaju najveći procvat u zlatno doba hrvatskoga kraljevstva, a mnoge zajednice nestaju nestankom hrvatske dinastije i državne samostalnosti. Posljednji samostani benediktinskih monaha u Hrvatskoj zatvoreni su početkom devetnaestoga stoljeæa, u vrijeme francuske uprave. Benediktinski samostan Sv. Kuzme i Damjana na brdu Æokovac kod Tkona na otoku Pašmanu sagradio je biogradski biskup Teodorik 1059. godine na temeljima ranije bizantske utvrde i starokršæanske crkve. Jedna od tradicija je da se na Uskrsni ponedjeljak na Æokovac okupi na stotine mladih ljudi s cijelog otoka i šire regije, gdje na svoj poseban način slave Uskrs.
Gradnja samostana sv. Dujma u Kraju je, vjerojatno, zapoćela 1394., a u funkciji je u drugoj polovici XV.st. Redovnici pastoriziraju i pomažu župnicima Pašmana, Ugljana i biogradskoga primorja. Mnoge su mjesne tekovine plod pomoæi franjevaca: izgradnja pristaništa, škola (zapoćela u samostanu) za čiju izgradnju su poklonili zemljište, èitaonica (otvorena 1907.), uzdizanje gospodarstva, sadnja murvi za uzgoj svilenih buba, napredno obraðivanje vinograda i maslinika. U samostanu je izložba knjiga i rukopisa, umjetnina, crkvenog posuða i ruha, predmeti ruènog rada i arheološki relikti. Osim muzeja, danas je samostan jedan od najreprezentativnijih prostora za održavanja raznih koncerata i ostalih umjetnièkih programa.
Na oko 2 kilometra južno od centra Tkon nalazi se utvrda Pustograd koja je tu prisutna od VI.st.
Pustograd je za vrijeme bizantskog carstva služio kao vojna utvrda čija je zadaća bilo nadgledanje i kontrola pašmanskog kanala od iznenadnog upada brodova uskoka i gusara. Kako je odmah ispod brda i utvrde prirodna luka Triluke, koja je bila jedna od važnijih na cijelom otoku, èesto napadana, puk koji bi se tu zatekao sklanjao bi se u utvrdu i potražio u njoj sigurnost. Utvrda je graðena od kamenih blokova debljine oko metar i sa minimalnim otvorima koji su služili za izviðanje i obranu. Objekt je bio na dvije etaže.
I na kraju evo i 5 najboljih plaža na otoku. U ocjenjivanje plaža uzeto je u obzir nekoliko faktora; ureðenost, kapacitet, lokacija, posjećenost, pristup i kvaliteta mora.To je iskljuèivo odraz razmišljanja gostiju i domaæih stanovnika. Sve plaže na Pašmanu su prekrasne. Postoji na desetke km plaža duž SZ strane otoka i svaka bi mogla uz manje intervencije biti najbolja. Južna strana otoka je osim u uvali Soline i Kobiljak, kamenita i šljunkovita.
To su; plaža Vrulja u Mrljanima, plaža Sovinje u Tkonu, plaža Tratica u Kraju, plaža Tarokiæ u Ždrelcu i Plaža u Dobropoljani.