Priroda
Kornati
Kornati
Arhipelag se prostire na 300km2 sa čak 148 otoka i otočića ukupne površine 62km2.
Zbog izuzetnih prirodnih ljepota, velike otočne razvedenosti, očuvane prirode i bogatog morskog ekosustava, veći dio kornatskog otočja proglašen je nacionalnim parkom 1980.g.
Nacionalni park Kornati zauzima površinu od oko 220km2, a u okviru parka nalazi se 89 otoka i otočića čija obalna crta iznosi 185km. Kornatsko otočje dobilo je ime po najvećem otoku Kornat.
Otočje je bilo naseljeno još u prapovijesti, o čemu svjedoće brojni arheološki nalazi.
Više informacija o Kornatima pogledajte OVDJE>>
Krka
Krka
Izvirući u podnožju Dinare , na istočnom dijelu Kninskog polja, probija se veličanstvenim kanjonom te utjeće u Jadransko more pokraj Šibenika. Krka je duga 72km. Zbog velike prirodne, znanstvenei kulturne vrijednosti, proglašena je nacionalnim parkom 1985.g.
Područje rijeke Krke obiluje tragovima drevne naseljenosti. Najstariji nalazi su još iz doba paleolitika.
Uz desnu obalu Krke, od Skradina prema Skradinskom buku, nalaze se ostaci vodovoda rimske Scardone, a na širem prostoru i ostaci više starohrvatskih utvrda iz XIV.st. Dragulj nacionalnog parka je otočić Visovac. Smješten usred Visovačkog jezera, kojeg je takoðerKrka oblikovala.
Više informacija o Krki pogledajte OVDJE>>
Paklenica
Paklenica
Na površini od 96m2, uz istočnu obalu Jadranskog mora pa do najviših vrhunaca Velebita, Vaganskog vrha (1757m) i Svetog brda (1753m), obilje je prirodnih osobitosti i fenomena, radi koji je čitavo područje proglašeno Nacionalnim parkom 1949.g.
Ovo je prostor jedinstvenog i neobičnog dodira mora i planine, bogat šumama bukve i crnog bora, dubokim kanjonima okomito urezanim u glavni greben Velebita, krškim oblicima, jedinstvenim krškim reljefom s brojnim špiljama i jamama. Najatraktivniji dioNacionalnog parka su klanci Velike i Male Paklenice.
Nakon ledenog doba raspadanje stijena je bilo jače, a u vapnencu još nije bio razvijen sustav podzemnih pukotina, uz to nije bilo ni šuma koje bi usporavale i ublažavale površinsko otjecanje i eroziju.
Više informacija o Paklenici pogledajte OVDJE>>
Plitvička jezera
Plitvice
Nacionalnim parkom Plitvička jezera proglašena su 1949.g., i to je najstariji i najvećihrvatski nacionalni park. Pod zaštitom UNESCO-a su od 1979.g.
Nalaze se izmaðu Male Kapele i Plješivice u Lici. Od Biograda su udaljene 160km.
Plitvička jezera su jedinstveni prirodni fenomen – 16 jezera koja su meðusobno spojena brojnim sedrenim slapovima. Dijele se na gornja (12) i donja (4) jezera.
Gornja jezera su okružena bujnom šumom i meðusobno povezana brojnim slapovima, a donja su manja i plića, uz manje bujnu vegetaciju.
Vode jezera slijevaju se nakon slapa Sastavci na donjim jezerima u rijeku Koranu u koju se ulijeva i potok Plitvice, padajući s visine od 76m radeći Veliki slap.
Više informacija o Plitvičkim jezerima pogledajte OVDJE>>
Telašćica
Telašćica
Uvala Telašćica smještena je u jugoistoćnom dijelu otoka Dugi otok.
Zahvaljujući svojoj iznimnoj ljepoti, bogatstvu i značaju, ova uvala, okružena s 13 otoka i otočića, a koja sadrži i šest otočića unutar uvala proglašena je Parkom prirode 1988.g.
Područje Prirodnog parka Telašèica je područje bogato suprotnostima , tihim i mirnim plažama i položenom obalom s jedne i divljim strmim klifovima s druge strane, područje šuma alpskog bora i hrasta crnike s jedne strane, te ogoljelog kamenjara s druge, područje obraðenih polja prekrivenih vinogradima i maslinicima, ali i područje degradiranih oblika vegetacije koja prekriva suha staništa.
Više informacija o Telašćici pogledajte OVDJE>>
Vransko jezero
Vransko jezero
Izmeðu dva poviješću bogata grada Zadra i Šibenika smjestilo se najveće prirodno jezero u Hrvatskoj. Kao jedno od rijetkih, gotovo netaknutih prirodnih staništa ptica vodarica, sa izvorima pitke vode te podrućje osebujnih specifičnosti i bioraznolikosti 1999.g. Vransko jezero sa okolnim područjem proglašeno je Parkom prirode.
Granice parka smještene su izmeðu Pirovca i Pakoštana. Park je velik 57m2, a najveći dio 30,02km2 odnosi se na Vransko jezero položeno u pravcu sjeverozapad-jugoistok i pružajući se paralelno s morskom obalom od koje je mjestimično udaljen manje od kilometra.
Dominantna karakteristika parka je Posebni ornitološki rezervat koji je zbog svoje očuvanosti, velike bioraznolikosti, izuzetne znanstvene i ekološke vrijednosti još 1983.g. dobio taj status te je uvršten u listu važnih ornitološkim područja u Europi ( Important Bird Areas in Europe ).
Više informacija o Vranskom jezeru pogledajte OVDJE>>
Spilje
Spilje
Cerovačke pečine se nalaze u Lici, 4km od Gračaca, pa su prema tome lako dostupne magistralnim cestama iz Zagreba ili Zadra, Šibenika ili Splita.
To su najistraženije i po bogatstvu prirodnih ukrasa najljepše turističke špilje u Hrvatskoj.
Dvije špilje ukupne dužine oko 4000m nalaze se u brdu Crnopac i nude moguænost interesantnog izleta u podzemni svijet.
Obje špilje su za turističko razgledavanje ureðene i osvijetljene u dužini od po 800m.
Špilje čine brojni dugački hodnici i velike dvorane koje su pune jezeraca, stalaktita, stalagmita, stupova i kristala čudesnih oblika i boja.
Najveća dvorana u špiljama duga je 70m, široka 30m, visine od 10 do 20m.
Više informacija o spiljama pogledajte OVDJE>>
Zrmanja
Zrmanja
Rijeka je dobila naziv „ljepotica i zvijer“ zbog prekrasnih prizora u ljetnim mjesecima kada slièi na uspavanu ljepoticu, a isto tako na opasnu zvijer u jesenskim i zimskim mjesecima pri visokim vodostajima.
Rijeka je u sjevernoj Dalmaciji duga 69km, sa snažnim izvorom ispod planine Postak u južnom dijelu Like, a ulijeva se u Jadransko more 12km od Obrovca. Zrmanja je odBiograda udaljena 81km.
U gornjem toku Zrmanja formira 7km široku dolinu, dok ispod Zvonigrada (ostaci srednjovjekovnog grada iznad Zrmanje) teče kroz kanjon do svog estuarija. Zrmanja tvori nekoliko brzih i malenih slapova.
Sve do Obrovca rijeka je plovna za manje brodove, a kanjon Zrmanje od Obrovca do estuarija turistička je atrakcija.
Više informacija o Zrmanji pogledajte OVDJE>>