Priroda
Kornati
Arhipelag obuhvaća površinu od 300km2 sa 148 otoka i otočića u ukupnoj površini od 62km2. Zbog svoje jedinstvene prirodne ljepote, brojnih zaljeva i uvala, očuvane prirode i iznimno bogatog morskog ekosustava, većina tih otoka spada u Nacionalni park osnovan 1980.g. Arhipelag je dobio ime po najvećem od otoka – Kornat. Otočje je bilo naseljeno još u prapovijesti, o čemu svjedoče brojni arheološki nalazi. Ostaci ilirskih građevina su prisutni, ostaci iz željeznog doba, neki dijelovi rimskih građevina, venecijanske utvrde iz srednjeg vijeka i iz bizantskog razdoblja od 4. do 10. st. Na otoku Kornatu ranokršćanska Crkva je izgrađena u podnožju brda Tarac. Od 17. st. stanovnici Murtera nastanjuju pojedine otoke, dovode stada ovaca, obrađuju zemlju i ribare.
Danas ti otoci nisu stalno naseljeni, iako neki stanovnici znaju ovdje provesti nekoliko mjeseci godišnje. Nema struje niti izvora vode, a zemlja je uglavnom jalova iako su davno bili prekriveni šumama mediteranskog hrasta. Ljudi iz Murtera obrađuju mala polja u vapnenačkim dolinama gdje rastu masline, smokve i vinove loze. Osim poljoprivrede na otoku se mogu naći i pčelinje košnice. Jadransko more spada među najplavija mora na svijetu. Boja ovog mora je gotovo nestvarna. Kristalna čistoća mora vam omogućuje da vidite morsko dno sa svojim različitim oblicima: pukotinama, rupama, špiljama, crvenim koraljima, školjakama i mnogim vrstama riba. Nacionalni park nezaobilazno je odredište nautičara, koji mogu naći utočište u marinama na otocima Žut i Piškera. Za sve ostale goste turističke agencije nude vođene izlete, krstarenja, opremu za ribolov. Na otoku Žakan možete pronaći odličan restoran za sve one koji vole morsku hranu i svježe riblje specijalitete.