Nature
Benkovac
Benkovac je grad u sjevernoj Dalmaciji, 32 km istočno od Zadra i 15 km sjeveroistočno od Biograda. Sagrađen je na mjestu gdje se Bukovački krš spaja sa plodnim ravnicama Ravnih kotara. Razvoj Benkovca odredio je položaj gdje se ceste koje vode iz Zadra prema Kninu susreću sa cestama koje vode iz Like prema moru. Taj položaj je došao još više do značaja u 20 st. kada je sagrađena željeznička pruga Zadar-Knin, a posebno autocesta Zagreb-Split; čvorište Benkovac na autocesti je 3 km jugozapadno od grada. Benkovac broji 2522 stanovnika. Poznato je da je Benkovačko područje bilo vrlo naseljeno i razvijeno u doba srednjeg vijeka hrvatske države. Mnogo starohrvatskih spomenika i crkava pronađeno je na ovom području. No, i davno prije dolaska Hrvata drevni ljudi su gradili ovdje naselja i podigli spomenike. Najpoznatiji je kulturno-povijesni spomenik kaštel Benković – utvrda nazvana po hrvatskim velikašima koji su ga sagradili u 15 st. Izgradnjom ove utvrde na brežuljku koji dominira okruženjem počinje povijest samog grada. Danas se u kaštelu Benković nalazi muzej. Nakon pada Mletačke Republike u 18 st., Benkovačko područje postaje dio Austro-Ugarske imperije. Nakon prvog svjetskog rata stvorena je kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, a ubrzo nakon toga kraljevina Jugoslavija (Karađorđevića). Srpski hegemonija se osjetila u tom području, a napetosti između Srba i Hrvata postajali su sve veći. Ruralno srpsko stanovništvo nastanilo se u Benkovcu i Obrovcu. Nakon drugog svjetskog rata ti gradovi postaju centri rasta nacionalizma i otpornosti prema Hrvatskim ambicijama za neovisnost. Ova tragična povijest 2o st. završava velikosrpskom agresijom i Domovinskim ratom od 1991. do 1995. g. u kojem je uništeno mnogo ljudskih života i spomenika kulture. Danas, ono što je najviše bolno, vidi se da je ovo grad koji je pretrpio ratnu štetu i ekonomske probleme. Po sadašnjem izgledu grada bilo bi teško pogoditi da je nekada imao vodeću ulogu u regiji. Bezbroj kulturno-povijesnih ostataka u samom gradu i okolnim selima svjedoče toj ulozi. U Asseriji, u blizini sela Podgrađe, 6km istočno od Benkovca su ostaci gradskog naselja gotovo kilometar dugog. Asseria je osnovana davno prije nego što su Rimljani kročili ovim prostorima. Bilo je to moćno središte ilirskog plemena Liburni, čiji teritorij se pružao kilometrima duž istočne obale Jadrana. Kad su Rimljani kasnije zauzeli ove krajeve, Asseria je postala općina s upravnim vijećem. Grad je bio naseljen od brončanog doba sve do kasnog rimskog razdoblja. Najveći procvat Asseria je imala u 1 i 2 st. Najstariji ostaci koji su pronađeni do sada su iz 5 st. prije Krista, i pokazuju nam grad sa 7m visokim i 3,2m debelim zidinama, izgrađena kao dio vojnog pojasa koji je štitio bogat kulturni život na obali od barbarske najezde iz unutrašnjosti. Izgrađen po rimskim nacrtima izgradnje gradova, Asseria je imala gradski trg, sustav vodoopskrbe, javne kupke i nekropolu u kojoj su otkriveni cilindrični nadgrobni spomenici poznati kao “cipus”. Najvažniji rimski spomenik je trijumfalni luk, jedan od sedam ulaza u grad, izgrađen 113 g. u čast rimskog cara Trajana. Godišnjim arheološkim iskapanjima u Asseriji se otkriva sve više i više fascinantnih povijesnih nalaza. Pronađena je keramika grčkog razdoblja koji je prethodio rimskom te i iz doba Liburna prije njih. Zlatnom dobu Asserije je došao kraj kada su avarska i slavenska plemena nahrupili ravnicama Europe, a Rimsko carstvo se raspalo. Posljednji spomen naselja je iz 11 st. Crkva sv. Martina u blizini Benkovca dala je nekoliko iznenađenja prije nekoliko godina, kada je otvoreno staro spremište gdje je pronađeno više od 2000 srebrnjaka iz riznice mađarskog kralja Kolomana (Kalman), dio bogatstva koji je koristio za financiranje svog pohoda na hrvatsku krunu. Njegov zadatak je bio uspješan – kao dio primirja, on je okrunjen i za kralja Hrvatske 1102. u Biogradu na Moru; prvi put u povijesti došlo je do ujedinjenja kraljevine Hrvatske i Mađarske. U blizini Benkovca možete vidjeti ostatke srednjovjekovne utvrde u selu Perušić, te prekrasnu utvrdu iz 15 st. sakrivenu u idiličnoj šumi u Kličevici. Drugi vrlo važan povijesni lokalitet u blizini Benkovca je selo Šopot, gdje je bio dio posjeda kneza Branimira, povijesno najvažnijeg hrvatskog vladara, pronađen je fragment iz 9 st. iz predromaničke bazilike s natpisom koji svjedoči o njegovoj vladavini i postojanju hrvatske države (dux Croatorum).
Kaštel Benković djelovao je kao strateška obrambena točka oblasti koja se zvala Luka i njegove glavne prometnice pod nazivom “Velika cesta” (Via Magna), koja je prolazila do Ostrovice – važne tvrđave koja je pripadala plemićkoj obitelji Šubić, istaknutoj u hrvatskoj povijesti. Na kompletnom pravcu iz Benkovca do Knina mogu se naći ostaci srednjovjekovnih utvrda koje svjedoče o važnosti ovog teritorija kroz povijest.